Makarska biskupija je osnovana na pokrajinskom crkvenom saboru, koji je odrzan u Splitu 4. svibnja 533. g., kada je za makarskog biskupa izabran svecenik Stjepan i odredjene su granice njegove biskupije. Tada je odredjeno da ovoj biskupiji izmedju ostalih predjela pripada i Montanense, za koji vecina znanstvenika drzi da se radi o Zagvozdu. Naziv Zagvozd je preveden sa latinskog naziva Montenense sto znaci na hrvatskom za gvozdom , tj. za planinom, odnosno iza Biokova, ako gledamo sa primorske strane iz Makarske. Zagvozd je Makarskoj biskupiji pripadao do njezina ukidanja 1828. godine, a od tada pripada Nadbiskupiji splitskoj, koja se od 1969. g. zove Nadbiskupija i metropolija splitsko - makarska . Papa Siksto V (1585-1589.), pismom Romanus Pontifex je 20. prosinca 1585. g. naredio da svi biskupi svijeta nakod odjedjenog broja godina moraju podnijeti papi izvjesce o svojoj biskupiji. Danas su ova izvjesca znacajni domumenti o proslosti odredjenog podrucja s obiljem dragocjenih podataka o stanju katolika, a protkani su i najznacajnijim dogadjajima. Tako u najstarijem poznatom izvjescu makarskih biskupa, onom biskupa fra Bartula Kacica iz 1626. g. nalazimo podatak o zagvoskoj zupi. Ovdje donosimo taj dio izvjesca prema prijevodu Dr. Slavka Kovacica: Ima jos druga zupa Zagvozd. U njoj su cetrir svjetovna svecenika koji je drze i onim ljudima podljeljuju sakramente. Na njih su Turci vrlo srditi, a i na me skupa s njima. Nisam je mogao pohoditi, ni osobno, ni preko svog vikara zbog nekih vrlo velikih opasnosti, koje svakodnevno prijete meni i tim svecenicima. Prije nekoliko godina u toj su zupi sagradjene tri nove crkve, zbog kojih su do sada Turcima platili 1500 dukata, a oni koji su nastanjeni oko tih crkava javno su izlozeni zlostavljanjima. Ne znaju sto ce s njim biti ubuduce. Dvije su od njih biskupskom brigom i pomocu ukrasene svim uresima, zvonima i raznim slikama, sto je kupljeno za veliku svotu novca ... (nastavlja se ...)