Zagvozd Home Page
The Internet's #1 Source of News on Zagvozd
Zaranc ploca
IME:
Naziv Zagvozd sastavljen je od prijedloga ZA i prastare hrvatske imenice GVOZD - suma, dubrava, gora. Mjesto je po tome dobilo ime sto se nalazi za gorom, tj. za Biokovom. U pravilu je u toponomiji ako se ispred imenice nalazi prefiks ZA - upucuje na to da se lokalitet, odnosno mjesto nalazi sa straznje strane objekta oznacena imenicom. Zapadni dio sela Selaca na Bracu zove se Zagvozd, a u Gornjim Krivosijama ima Veliki i Mali Zagvozdak. Petrova gora se nekada zvala Gvozd.

POLOZAJ, VELICINA, GRANICE:

>> Zemljopisna karta Zagvozda

Zagvozd je smjesten na sjevernom podrucju planine Biokove, izmedju prijevoja Turija i Grabovca, te 9 km sirokog grebena planine Biokove i vise brda sa sjeverne strane: Orljaca - 909 m nadmorske visine, V. Drezanj - 775 m nadmorske visine, Golo Brdo - 636 m nadmorske visine, Lukova glava - 742 m nadmorske visine. Prostire se u pravcu sjeverozapad - jugoistok u duzini od 10 km, a od sjeveroistoka do svoje granice u planini Biokovo u sirini od 8 km. Geografske koordinate raskrsca u Zagvozdu su: geografska duzina istocno od Grenwicha 17,24,03, a geografska sirina 43,26,06. Nadmorska visina raskrsca je 470 m. Zagvozd je najvece naselje Imotske Krajine, a zauzima povrsinu od 6192 ha. Najveci dio njegove povrsine je planinski, tako da otpada na obradivo tlo samo 413 ha, na pasnjake 4252 ha, na sume 1512 ha, a neplodnih povrsina je 25 ha. Nekada je suma bilo mnogo vise, a ovdje navodimo podatak koji je Emanuel Nikolic objavio u svojoj knjizi, a cuo ga je prije stotinjak godina u Zagvozdu. Za Napoleonove okupacije ovih krajeva (1806 - 1813.) posjeceno je na zagvoskoj strani Biokove oko 80000 stabala, koja su posluzila pri izgradnji Napoleonove ceste i kasarni uz nju.
Zagvozd granici sa Krstaticama, Zupom, Velikim Brdom, Bastom, Grabovcem, Medovdocem. Povjesnicar i zagvoski zupnik don Petar Kaer je 1881. g. zapisao granicne tocke Zagvozda ovako: s Krstaticama - Piscet, Vlaska kosa, tromedja medju Zagvozdom, Krstaticama i Zupom; sa Zupom - granice su mu: Sudisce - Bunari iznad Lokvice - Velika ledenica i Sv. Juraj - opet tromedja medju Zagvozdom, Zupom i Velikim Brdom; od Velikog brda djeli ga Prodoca glavica - Srednja Culica; s Bastom - S. Ilija - Miletnjak - Kale cetveromedja Zagvozda, Basta, Brela i Grabovca; s Grabovcem - usjeceni su mu mejasi na Piscet vodi, na Trisnjoj glavici iza crkve Sv. Stjepana k zapadu - na Grgin bunaru - na Roscici kamenici - na Ruzinovcu - na Vukosav grebu - na Grabov kuku, i na Ceovo vodi, tromedja Zagvozd, Grabovac i Medovdolac ; s Medovdocom napokon granice su mu Vrh Orljace - Otarnik - Drezanj Kruske i Livade.
(nastavlja se ...)

RELJEF I GEOLOSKI PROCESI:
Zagvozd je krsevit kraj sa nizom dubokih ponikava. Dva su karakteristicna dijela reljefa Zagvozda: zagvoski pod i udolina Rastovca. O reljefu Zagvozda pisao je akademik geograf prof. Josip Roglic rodom iz obliznje Zupe.
(nastavlja se ...)